Click here for search results

Svjetska banka predstavila izvješće o životnom standardu i regionalnom razvoju u Hrvatskoj

Ured Svjetske banke u Hrvatskoj
Kontakt osoba: Vanja Frajtić
Tel.: 01/ 2357 297
E-mail: vfrajtic@worldbank.org
www.worldbank.hr


Zagreb, 14. veljače 2007.
– Svjetska banka je danas prezentirala svoje novo izvješće – Hrvatska: Ocjena životnog standarda – Promicanje socijalne uključenosti i regionalne jednakosti pod pokroviteljstvom Nj.E. Stjepana Mesića, Predsjednika Republike Hrvatske. Cilj predstavljanja bio je prezentirati najvažnije nalaze izvješća glavnim subjektima promišljanja iz Vlade, donatorskih organizacija, civilnog društva i akademske zajednice, te informirati prisutne o  tome što bi se moglo poduzeti u svrhu rješavanja najvećih izazova utvrđenih u ovom izvješću. Ova studija nije samo ažurirana ocjena siromaštva koju je Svjetska banka prvi puta za Hrvatsku izradila 2000. godine, već daje i dubinsku analizu profila siromašnih, kao i regionalnih dimenzija siromaštva.

Hrvatsko gospodarstvo je u prošlom desetljeću bilo prilično uspješno, te je postupno smanjivalo jaz u dohotku prema onome u Europskoj uniji. Prosječna pojavnost siromaštva u državi prilično je niska – u 2004. je oko 11 posto stanovništva bilo ispod nacionalne linije siromaštva. Međutim, pomnije proučavanje strukture rasta u prošlom desetljeću otkriva da otvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj zaostaje za rastom BDP-a i plaćama – kao rezultat toga koristi od rasta nisu dopirale do velikog dijela siromašnih, od kojih su mnogi bili izvan svijeta rada ili službenog sustava mirovina. U budućnosti će nastavak uklanjanja razlika u životnom standardu u usporedbi s onim u Europskoj uniji biti glavni izazov za Hrvatsku, a za njega će biti potrebne predane i dobro osmišljene strategije kojima će se promicati brže otvaranje radnih mjesta i veća mobilnost radne snage, zajedno s mjerama usmjerenim na izgradnju ljudskog kapitala usmjerenog ka poboljšavanju mogućnosti za radnike.

“U zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. Naša analiza pokazuje da bi savršeno usmjeren transfer od 1,5 milijardi kuna (oko 0,7 posto BDP-a) bio dovoljan za iskorjenjivanje siromaštva: Vlada RH trenutno izdvaja oko četiri posto BDP-a za više od 100 različitih programa, što je gotovo dvaput više od prosjeka u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Madžarskoj,” rekao je Anand K. Seth, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. “Siromaštvo postoji ne zato što nema dovoljno sredstava za smanjenje siromaštva, već stoga što ta sredstva nisu optimalno usmjerena: na primjer, na dobro usmjerene programe kao što je pomoć za uzdržavanje otpada samo oko 0,26 posto GDP-a, mnogo manje nego na ostale programe koji se ne temelje na imovinskom cenzusu”.

Tijekom pripreme Hrvatske za pristup Europskoj uniji, Vlada radi na Zajedničkom memorandumu o uključivanju, Nacionalnoj strategiji regionalnog razvoja i Nacionalnom akcijskom planu zapošljavanja, kojima će se rješavati problemi siromaštva i regionalnih razlika. U Izvješću o ocjeni životnog standarda nalaze se podaci i analize relevantne za te zadaće, te se daje naglasak na strateške prioritete s kojima se suočava Vlada i neke od glavnih odluka koje će Vlada pri tome morati donijeti. Na primjer, izvješće smatra velikim prioritetom poboljšavanje kvalitete i učinkovitosti mreža socijalne zaštite boljim ciljanjem socijalnih naknada za siromašne unutar sadašnjih ukupnih proračunskih izdvajanja.

“U svojim stalnim naporima na poboljšanju životnog standarda svojih građana, Vlada RH je u središte svojih nacionalnih planova i programa stavila obrazovanje i porast zapošljavanja.  Ona sada može učinkovito iskoristiti studije izrađene u ovom sektoru i međunarodnu potporu u svrhu pronalaženja načina provedbe svoga socijalnog programa,” rekao je Vincent Degert, šef Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj.
 

 Glavni nalazi Izvješća o ocjeni životnog standarda

  • Neke skupine, a osobito (i) kućanstva čiji su nositelji nezaposleni ili umirovljeni odnosno radno neaktivni i (ii) kućanstva čiji su nositelji starije osobe koje ne primaju nikakvu mirovinu, suočene su s osobito visokim rizikom siromaštva.
     
  • Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna je od najnižih u Europi (54,7 posto). Kako bi se poboljšala iskorištenost radne snage i olakšalo otvaranje radnih mjesta, trebalo bi usvojiti široku lepezu mjera politike, počevši s poboljšanjem ulagačkog okruženja i sustava uknjižbe nekretnina, poboljšanjem učinkovitosti pravnog sustava, usklađenjem realnih plaća s produktivnošću i uvjetima na lokalnom tržištu, povećanjem ljudskog kapitala radnika (osobito u regijama koje zaostaju u razvoju), te poticanjem mobilnosti radne snage.
     
  • U svrhu smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti, trebalo bi poboljšati učinkovitost sustava socijalne skrbi racionalizacijom izdataka, poboljšavanjem ciljanja i jačanja upravljanja sustavom.
  • Istočni i središnji dio Hrvatske su najnerazvijenije regije države, sa stopom siromaštva višom od 20 posto u središnjoj Hrvatskoj i oko 17 posto u istočnoj Hrvatskoj. Te regionalne razlike trebat će rješavati Nacionalnom strategijom regionalnog razvoja, pomoću programa i projekata osmišljenih na odgovarajući način, koji će se koristiti lokalnim komparativnim prednostima i na najbolji način iskoristiti lokalno znanje i inicijative.

Otkako je Hrvatska postala članicom Svjetske banke 1993. godine, Banka Hrvatskoj aktivno pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete o politici i analitičke usluge. Banka je do sada podržala 32 projekta u ukupnoj vrijednosti od 1,80 milijardi USD i odobrila 48 darovnica u ukupnoj vrijednosti od 51,5 milijuna USD. Svi projekti dovršeni do danas dobili su zadovoljavajuću ocjenu. Uspješnost sveukupnog portfelja posljednjih godina također je iznad regionalnog prosjeka, a stope povlačenja sredstava su visoke.

Potpuno izvješće dostupno je na: http://www.worldbank.org/hr/lsa

Više informacija o radu Svjetske banke u Hrvatskoj možete naći na portalu
www.worldbank.hr

 




Permanent URL for this page: http://go.worldbank.org/UD5VTALJ30